Brine te RAZVOJ komunikacije,jezika i govora tvog djeteta?
Kroz stručne i lako primjenjive savjete pomoći ću ti razumjeti razvoj komunikacije, jezika i govora od najranije dobi te pokazati što možeš raditi već danas kako bi podržala razvoj govora svoga djeteta.
Je li ti nešto od ovoga poznato?
Možda se pitaš kasni li govor tvog djeteta ili samo treba još malo vremena. Možda si već tražila odgovore, razgovarala s pedijatrima, slušala savjete okoline i pretraživala internet dugo u noć. Ako si se pronašla u nekoj od ovih situacija, nisi sama.
“Svi mi govore da će progovoriti, ali ja osjećam da nešto nije u redu.”
Moje dijete razumije neke stvari, ali još ne govori. Nekad mi se čini kao da me ne čuje ili ne razumije što mu govorim. Okolina me uvjerava da pretjerujem, ali ja se stalno pitam trebam li nešto poduzeti.
“Ne znam trebam li čekati ili reagirati.”
Pitala sam stručnjake za mišljenje, ali dobivam različite odgovore. Jedni kažu da je još premalen, drugi da treba pričekati nekoliko mjeseci. U međuvremenu osjećam nesigurnost jer ne znam propuštam li važno vrijeme za razvoj govora svog djeteta.
“Osjećam se izgubljeno među svim savjetima.”
Jedni mi govore da će se govor razviti sam od sebe. Drugi savjetuju da dijete mora ponavljati riječi prije nego dobije ono što želi. Na internetu pronalazim toliko različitih informacija da više ne znam kome vjerovati.
“Želim pomoći svom djetetu, ali ne znam kako.”
Želim raditi nešto konkretno dok čekamo prvi pregled i terapiju logopeda. Želim razumjeti što mogu napraviti kroz igru, svakodnevne rutine i zajedničko vrijeme kako bih podržala razvoj komunikacije i govora.
Preuzmi besplatne materijale
Preuzmi besplatan vodič
“10 praktičnih savjeta logopeda za roditelje djece od 0 do 3 godine”
i prijavi se na newsletter u kojem ćeš redovito dobivati stručne i praktične savjete o razvoju govora, jezika i komunikacije.
Podrška za
zabrinute roditelje
Na Instagramu dijelim kratke, jasne i stručno utemeljene savjete o razvoju komunikacije, jezika i govora — za roditelje koji žele znati što je očekivano, kada reagirati i što mogu napraviti već danas.
Vjerujem da najvažniji trenuci za razvoj govora nastaju u svakodnevnom životu, u odnosu roditelja i djeteta
Logopedija može biti jednostavna i razumljiva
Logopedske teme ne moraju biti komplicirane da bi bile stručne. Moja je želja roditeljima približiti razvoj komunikacije, jezika i govora na razumljiv i primjenjiv način, bez stručnih izraza koji stvaraju dodatnu nesigurnost.
Razvoj govora počinje puno prije prvih riječi
Razvoj govora počinje puno prije prvih riječi. Prije nego što dijete progovori, ono uči gledati, slušati, pokazivati, imitirati, razumjeti i komunicirati na svoj način.
Upravo su ti mali, često neprimjetni koraci temelj na kojem se kasnije gradi govor.
Male promjene u svakodnevici mogu napraviti veliku razliku
Ne trebaš skupe igračke ni savršene uvjete da bi podržala razvoj govora svog djeteta.
Često su upravo male, svakodnevne promjene:
tijekom hranjenja, kupanja, igre, šetnje ili čitanja,ono što djetetu najviše pomaže da se poveže, razumije i komunicira.
Upoznajmo se
Ja sam Maja Milat, magistra logopedije i majka dvogodišnjakinje. Rođena sam 1994. u Osijeku. 2013. upisala sam preddiplomski studij logopedije na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 2016. stječem naziv sveučilišnog prvostupnika logopedije i započinjem s prvim logopedskim avanturama uz podršku logopeda mentora. Diplomirala sam 2018. godine te postala sveučilišni magistar logopedije. Radno iskustvo stjecala sam radom u privatnom sektoru, sustavu zdravstva i sustavu predškolskog odgoja i obrazovanja u kojem sam danas zaposlena.
Od samog početka najviše volim raditi s djecom rane i predškolske dobi. Tijekom godina rada kontinuirano se educiram za rad upravo s tom populacijom jer vjerujem da su rana i predškolska dob djeteta period kada logopedska podrška ima najveći učinak.
Kada sam postala majka, iz prve sam ruke osjetila što znači biti zabrinut roditelj i tražiti pouzdane informacije u mnoštvu dostupnih savjeta. Upravo zato nastala je ova stranica – lako dostupno i sigurno mjesto za roditelje male djece koji žele bolje razumjeti razvoj govora, jezika i komunikacije.
Moja je želja pružiti stručne, jasne i praktične informacije te biti podrška roditeljima u trenucima kada imaju pitanja, nedoumica ili čekaju svoj red na logopedsku procjenu i terapiju.
Pitanja koja roditelji najčešće postavljaju
Kada dijete treba progovoriti i koliko riječi se očekuje da dijete ima u dobi od 12 ,18, 24, 36 mjeseca?
Prva riječ sa značenjem najčešće se javlja oko prvog rođendana djeteta. Do 18. mjeseca djeca polako usvajaju nove riječi. Oko 18 mjeseca djeca govore u prosjeku od 10 do 50 riječi.
U periodu od 20. do 24. mjeseca djeca odjednom usvajaju velik broj novih riječi te počinju slagati prve rečenice (daj piti, neće papati i sl.).
Oko drugog rođendana očekuje se da dijete govori oko 300 riječi i slaže rečenice od 2 riječi, dok s 3 godine dijete ima u prosjeku 1000 riječi, slaže rečenice od 3,4 riječi te može voditi jednostavne razgovore.
Kod mog djeteta se još nisu pojavile prve riječi. Do kada trebam čekati? Znači li to da moje dijete kasni u razvoju?
Prve “prave” riječi sa značenjem najčešće se javljaju oko prvog rođendana u razdoblju od 11 do 13 mjeseci. Da bi nešto zaista bila prva riječ sa značenjem, važno je da ta riječ zvuči približno slično kao prava riječ (primjerice jogi → jogurt, otoi → otvori) i da ju dijete sustavno koristi sa značenjem (primjerice, uvijek kaže jogi kada želi piti jogurt.). Istraživanja pokazuju da u ranoj dobi postoje velike individualne razlike u pojavi prvih riječi kod djece. Primjerice, neka djeca s 15 mjeseci imaju jednu riječ sa značenjem, dok druga djeca govore i do 40 riječi sa značenjem. S obzirom da u dobi od 14 mjeseci više od 90% djece ima jednu riječ sa značenjem, preporuka je potražiti stručnu podršku logopeda ako dijete ima 16 mjeseci i ne koristi niti jednu riječ sa značenjem.
Kašnjenje pojave prve “prave” riječi ne mora nužno značiti da dijete ima razvojna odstupanja. Stručnjaci kašnjenje prvih riječi često uspoređuju s pojavom povišene tjelesne temperature kod djeteta – to je simptom koji sam po sebi ne govori mnogo o razvojnom statusu djeteta. Ponekad se radi o “blagoj prehladi” koja će brzo proći i dijete će početi govoriti prve riječi, a ponekad može ukazivati na “upalu pluća” i tada će dijete trebati “antibiotik” u obliku razvojne podrške logopeda. Kada se radi rana razvojna procjena djeteta, kašnjenje pojave prve riječi razmatra se kao jedno obilježje u kontekstu cjelokupnog razvojnog profila djeteta.
Kako prepoznati kašnjenje komunikacije, jezika i govora kod djeteta od 12, 18, 24 mjeseca?
Najčešći znakovi kašnjenja kod djeteta od 12 mjeseci su:
- dijete se ne odaziva na ime
- dijete ne ostvaruje kontakt očima u svrhu komunikacije
- dijete ne pokušava aktivno i ciljano slati poruke drugim osobama pomoću pogleda, gesti i glasanja
- dijete ne pokazuje razumijevanje jednostavnih svakodnevnih fraza
- dijete ne oponaša pokrete, izraze lica, geste i glasanje drugih ljudi
- dijete ne brblja (mamama, tatata, bababa, dadada)
Najčešći znakovi kašnjenja kod djeteta od 18 mjeseci su:
- dijete ne koristi gestu pokazivanja u svrhu komunikacije s drugim osobama
- dijete ne reagira na jednostavne upute (sjedni, dođi, daj mi…)
- dijete ne reagira na jednostavna pitanja (Gdje je baka?)
- dijete govori manje od 10 riječi sa značenjem
- dijete ne pokušava oponašati riječi koje čuje od drugih osoba
Najčešći znakovi kašnjenja kod djeteta od 24 mjeseca su:
- dijete ne reagira na dvodijelne naloge (uzmi medu i spremi u kutiju)
- dijete govori manje od 50 riječi
- dijete ne slaže rečenice od 2 riječi (daj to, auto bibi, beba papa…)
Je li u redu da dijete od dvije godine još ne govori ili govori vrlo malo?
Ako dijete od 2 godine još ne govori ili govori vrlo malo, prvo je potrebno odgovoriti na sljedeća dva pitanja: „Na koji način dijete traži kada nešto želi? Razumije li dijete što mu govorim?“
Ako dijete ne koristi pogled, geste i glasanje kako bi tražilo što želi i ne reagira na svakodnevne riječi i fraze, to su sigurni znakovi da ne treba čekati i preporuča se što prije potražiti stručnu podršku.
Ako dijete pokazuje razumijevanje onoga što drugi ljudi govore te komunicira pomoću pogleda i gesti, pokušava nešto reći i oponašati riječi koje čuje – to je dobar znak.
Ipak, ako dijete te dobi još ne govori ili govori vrlo malo, uvijek se preporuča potražiti podršku stručnjaka.
Moje dijete ne zna reći K, G, H, R, L, LJ, S, Z, C, Š, Ž, Č, Ć. Trebamo li se javiti logopedu?
Kada govorimo o pravilnom izgovoru glasova kod djece rane dobi, uvijek treba imati na umu da su pogreške u pravilnom izgovoru glasova, zamjene jednog glasa drugim glasom te izostavljanje nekog glasa u riječi očekivane i ne moraju uvijek biti znak za brigu.
Kod trogodišnjeg djeteta očekuje se da je govor takav da ga može razumjeti osoba koja prvi puta čuje dijete kako govori. Ispod možeš pronaći dob do koje se tolerira pogrešan izgovor pojedinih glasova:
- nepravilan izgovor glasova K i G tolerira se do treće godine
- nepravilna izgovor glasa L tolerira se do četvrte godine
- nepravilan izgovor glasova S, Z, C, LJ tolerira se do četiri i pol godine
- nepravilan izgovor glasova Š, Ž, Č Ć, Đ, DŽ, R tolerira se do pete godine
- očekuje se da dijete od pet i pol godina pravilno izgovara sve glasove hrvatskog jezika
Ako dijete, primjerice, ima 4 godine i ne zna reći K i G, potrebno je javiti se logopedu. Međutim, ako dijete ima 4 godine i ne zna reći R i Ž, u redu je pričekati i vidjeti hoće li se navedeni glasovi ispraviti razvojem i sazrijevanjem djeteta.
“Gutta cavat lapidem non vi, sed saepe cadendo.”
Kao što kap ne izdubljuje kamen snagom, već čestim kapanjem, tako ni govor ne nastaje odjednom, već nastaje od mnoštva malih kapljica sačinjenih od svakodnevnih pogleda, gesti, riječi, igara i rutina.